Salta al contenuto
DC-VET WB LogoDC-VET WB LogoDC-VET WB Logo
  • ABOUT US
  • ACTIVITIES
  • PROJECT RESULTS
  • GUIDELINES
    • GUIDELINES 🇦🇱
    • GUIDELINES 🇧🇦
    • GUIDELINES 🇽🇰
    • GUIDELINES 🇲🇪
  • NEWS
  • TOOLKIT
  • CONTACTS
Loading...
  • GUIDELINES

GUIDELINES (MN)dcve_adm2025-12-19T09:45:54+01:00
  • UVOD I KONTEKST

  • PRAKTIČNI KORACI ZA PLANIRANJE I SPROVOĐENJE PROJEKTA KOMBINOVANE MOBILNOSTI

  • ZAKLJUČAK

  • UVOD I KONTEKST

U savremenoj eri obrazovanja, učenici i nastavnici su globalno povezaniji nego ikad ranije, zbog čega internacionalizacija predstavlja ključni pokretač u srednjem stručnom obrazovanju (SSO).

Nakon krize izazvane COVID-19 virusom, Evropska komisija je promovisala virtuelnu mobilnost, a 2021. godine je zvanično uvela koncept kombinovane mobilnosti u nove Erasmus+ smjernice, definišući je kao: “Svaki studijski period ili stručna praksa u inostranstvu, bez obzira na trajanje, može se realizovati kao kombinovana mobilnost. Kombinovana mobilnost je spoj fizičke mobilnosti sa virtuelnom komponentom koja olakšava kolaborativnu onlajn razmjenu učenja i timski rad.”

U tom kontekstu, jedan od glavnih ciljeva Erasmus+ projekta “Jačanje kapaciteta u oblasti stručnog obrazovanja i osposobljavanja” (engl. Capacity Building in the field of Vocational Education and Training – DC-VET WB) jeste jačanje strategija internacionalizacije SSO škola širom Zapadnog Balkana.

Da bi se to postiglo, ovaj projekat izgradnje kapaciteta, koji okuplja sedam partnerskih organizacija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Finske, Italije, Kosova, Španije i Crne Gore, razvio je e-learning kurs o internacionalizaciji za osoblje srednjih stručnih škola, koji je takođe testiran među školama u regionu.

Paralelno, partneri na DC-VET WB projektu identifikovali su sedam srednjih stručnih škola koje su učestvovale u testiranju organizacije tri kombinovane mobilnosti, fokusirane na relevantne i zajedničke teme:

  1. IT i automatizacija,
  2. Zelene energije,
  3. Transverzalne vještine.

Eksperimentalne mobilnosti realizovane su od novembra 2024. do maja 2025. godine, uključujući petodnevnu fizičku mobilnost u Albaniji (15–19. septembar 2025), tokom koje su po dva učenika i jedna prateća osoba iz svake zemlje finalizovali svoj kombinovani projekat.

Ovo Uputstvo obuhvata iskustva iz tri tematske oblasti, nudeći konkretne uvide i praktične preporuke, s ciljem da inspirišu i podrže druge SSO škole u razvoju i sprovođenju sopstvenih inicijativa kombinovane mobilnosti u budućnosti.

  • PRAKTIČNI KORACI ZA PLANIRANJE I SPROVOĐENJE PROJEKTA KOMBINOVANE MOBILNOSTI

Korak 1 – Analiza konteksta i definisanje tematskih oblasti

Prvi korak u postavljanju projekata kombinovane mobilnosti jeste definisanje tematske/ih oblasti koje su relevantne za obrazovni profil vaše škole i dobro se uklapaju u nastavne planove i programe.

Kada je tematska oblast definisana, naredni korak je pronalaženje najprikladnije škole/a koje dijele isto ili slično interesovanje za tu oblast i identifikovanje vodećeg/nastavnika/ce. Da biste podijelili svoju ideju sa drugim nastavnicima, predlažemo:
a) da kreirate onlajn folder sa dokumentima u kojem ćete opisati tematsku oblast na koju želite da se fokusirate i svoju projektnu ideju;

  1. b) da organizujete bilateralne sastanke sa vodećim nastavnikom druge škole/škola kako biste razmotrili njihovo viđenje teme i usaglasili okvir vašeg projekta u pogledu tematskih oblasti, problema koje treba rješavati i ciljeva.

U ovom koraku ključno je biti otvoren za perspektive drugih škola; vaša projektna ideja treba da bude fokusirana, ali dovoljno fleksibilna da obuhvati potrebe drugih organizacija. To je presudno kako bi se obezbijedila posvećenost svih uključenih strana.

U projektu DC-VET WB, škole su razmatrale moguće teme za zajednički rad i identifikovale tri zajedničke tematske oblasti: elektronika, održiva energija, automatizacija, IT i transverzalne vještine/ključne kompetencije. Projekti kombinovane mobilnosti mogu se primijeniti na sva područja učenja, u skladu sa različitim sektorima i prioritetima, kao što su zdravstvo i socijalna zaštita, poljoprivreda i prehrambena tehnologija, turizam i ugostiteljstvo, građevinarstvo, mediji i komunikacije, dizajn i moda, ili preduzetništvo i digitalizacija.

Primjer dobre prakse iz DC-VET WB projekta

Tematske oblasti koje je definisala svaka grupa škola uključenih u DC-VET.

Tematska oblast Uključene zemlje
  • Električne građevinske i industrijske instalacije sa fokusom na obnovljive izvore energije
  • IES Pedro de Tolosa, Španija;
  • JU Srednjoškolski centar Hadžići, Bosna I Hercegovina
  • Transverzalne vještine / ključne kompetencije
  • SHML “7 Septembar” Kosovo,
  • JU Srednja ekonomska škola “Mirko Vešović” Crne Gora,
  • Luovi srednji stručni koledž, Finska
  • Automatizacija / IT
  • Tehnički institut “G. Marconi” Italija,
  • Shkolla Profesionale Teknike Korçë Albanija


Kontrolna lista

Korak 2 – Ko-dizajn kombinovane putanje učenja

U skladu sa definisanim ciljevima i očekivanim ishodima, škole partneri dizajniraju konkretne aktivnosti koje će se sprovoditi uživo (u školi ili drugom lokalnom okruženju) i online (sa partnerskim školama), u koherentnoj putanji za uključene učenike. Radi efikasne koordinacije procesa, preporučuje se organizovanje jednog ili više sastanaka nastavnika uključenih u projekat, tokom kojih će se:

  • Definisati projektni ciljevi u konkretne aktivnosti – kako za aktivnosti online i uživo, uz kratki opis svake aktivnosti;
  • Definisati uloge i odgovornosti unutar svake škole za različite aktivnosti, razmene kontakti i utvrde komunikacioni protokoli;
  • Usaglasiti vremenski okvir i zajednički termini za onlajn sesije i fizičke aktivnosti.

Prilikom planiranja, važno je pažljivo odabrati kada i kako kombinovati dvije komponente projekta kombinovane mobilnosti: onlajn i uživo. Za projekat sa jednom fizičkom mobilnošću moguća su tri glavna rasporeda:

  1. Fizička mobilnost na početku projekta – projekat započinje fizičkim susretom, nakon čega se rad nastavlja putem onlajn sastanaka.
  2. Fizička mobilnost u sredini projekta – onlajn sesije se organizuju prije i nakon fizičkog susreta. Ovaj raspored omogućava učenicima pripremu kroz preliminarne aktivnosti, jačanje saradnje tokom mobilnosti i finalizaciju rada kroz završne onlajn sesije.
  3. Fizička mobilnost na kraju projekta – onlajn aktivnosti prethode fizičkom susretu, omogućavajući učenicima više vremena za pripremu i izgradnju međusobnih odnosa. Završna fizička mobilnost služi za predstavljanje rezultata, izvlačenje zaključaka i finalizaciju aktivnosti.
Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta

Prema iskustvima iz tri pilot kombinovane mobilnosti, prosječan broj onlajn aktivnosti iznosio je četiri sastanka ukupno. Važno je napomenuti da ne postoji fiksni minimum ili maksimum onlajn sastanaka sa učenicima — njihova učestalost zavisi od potreba nastavnika i specifičnosti projekta.

U grupi koja je radila na transverzalnim vještinama, škole su se dogovorile o seriji onlajn sesija sa različitim facilitatorima, organizovanih prema sljedećoj strukturi:

  1. Prezentacije zemalja i škola – pripremili učenici (10–15 minuta po prezentaciji) + gostujuća prezentacija o značaju digitalnih vještina (30 minuta);
  2. Info sesija o pripremi zajedničkog biznis plana – sa prezentacijom i šablonom koji je podijelio predstavnik Ekonomske škole iz Crne Gore;
  3. Brainstorming sesija – učenici zajednički rade na biznis planu i pripremaju prezentaciju;
  4. Završna prezentacija biznis planova – učenici prezentuju finalne radove.

Izazovi i savjeti:

  1. Raspored časova: usklađivanje rasporeda među školama može biti izazovno. Zbog toga se pomenuta grupa u realizaciji sastala tri puta umjesto četiri. Preporučuje se dogovor o terminima od samog početka, uz korišćenje alata poput Doodle-a. Potrebna je i fleksibilnost, jer školski kalendari mogu uključivati sedmice prakse ili druge nepredviđene aktivnosti koje zahtijevaju revidiranje rasporeda.
  2. Upitnik prije aktivnosti: može se pripremiti i podijeliti učenicima u ovoj fazi radi provjere očekivanja. (Primjer: Google form koji je koristila grupa Automatizacija/IT.)

Kontrolna lista:

Korak 3 – Praktični aspekti prije početka

Sada, kada je okvir projekta kombinovane mobilnosti definisan, vrijeme je da se razmotre praktični aspekti, poput odabira odjeljenja i broja učenika koji će učestvovati u aktivnostima. Broj učesnika može varirati u zavisnosti od obima planiranih aktivnosti i raspoloživih resursa za mobilnost. U nekim slučajevima, projekti mogu uključivati čitava odjeljenja ili delegacije učenika.

U ovoj fazi važno je razmotriti i druge faktore: na primjer, ukoliko se fizička mobilnost odvija u narednoj školskoj godini, u aktivnosti ne bi trebalo uključivati učenike završnih razreda.

Komunikacione kanale i alate treba jasno definisati. Najčešće se koriste redovni mejlovi i zajednički Google Drive folderi, ali se mogu primijeniti i drugi alati u skladu sa preferencijama škola. Platforma eTwinning, sada objedinjena u European School Education Platform, ostaje vrijedan resurs za strukturiranje kombinovanih projekata. Ključno je i definisati onlajn platformu za sastanke (npr. Zoom, Google Meet, Teams).

Takođe, potrebno je utvrditi vrstu materijala i opreme potrebne za aktivnosti, kao i da li ona mora biti dostupna u svim školama radi uspješne realizacije. Što je projekat fokusiraniji na tehnološke ili STEM oblasti, veća je vjerovatnoća da će biti potrebna dodatna oprema.

Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta 

Za svaki projekat kombinovane mobilnosti kreiran je poseban Google Drive folder za čuvanje radnog materijala, uključujući prezentacije i fotografije.

Dnevnik kombinovane mobilnosti (Blended Mobility Journal) je dokument koji omogućava školama praćenje napretka projekta. U njemu se upisuju: naziv aktivnosti, status aktivnosti (urađeno, u toku, nije urađeno), informacija da li je aktivnost onlajn ili oflajn, opis aktivnosti i povezan link ili fotografija.

Dnevnik je podijeljen u četiri dijela:

  1. Planiranje
  2. Onlajn saradnja
  3. Fizička mobilnost
  4. Evaluacija

(Šablon je dostupan na kraju smjernica.)

Jedna grupa je takođe kreirala Google Classroom prostor radi bolje koordinacije učenika i nastavnika.

Što se tiče materijala i opreme, grupe koje su radile na IT/automatizaciji i zelenoj energiji koristile su: bicikl, laptope, solarne panele, kablove, dinamo, Arduino R4 WiFi ploču i DHT11 senzor.

Izazovi i savjeti:  

  1. Oprema: može se desiti da određeni materijali nijesu dostupni u školama. U grupi Obnovljiva energija zajednička aktivnost nije bila izvodljiva zbog nedostatka fotonaponskih panela u bosanskim školama. Izazov je riješen dogovorom da se sprovode komplementarne aktivnosti u okviru zajedničke teme „Zelene energije u SSO školama“:
  • izrada fotonaponskog solarnog panela u španskoj školi;
  • izgradnja biciklističkih generatora u bosanskoj školi;
  • sprovođenje istraživanja solarnih potencijala na krovovima bosanske škole.
  1. Jezička barijera: Preporučuje se minimalni nivo engleskog B1 za učenike i nastavnike učesnike, radi nesmetane komunikacije i aktivnog učešća u onlajn i fizičkim aktivnostima. Ukoliko to nije moguće, nastavnik ili kolega sa dobrim nivoom engleskog treba da pruža podršku prevodom na maternji jezik.
  2. Promjena osoblja: Može se desiti da vodeći nastavnik ne može pratiti projekat tokom čitavog perioda zbog radnog opterećenja ili drugih obaveza. U takvim situacijama preporučuje se imenovanje drugog nastavnika sa više raspoloživog vremena i obezbjeđivanje svih potrebnih informacija, uključujući pristup Dnevniku kombinovane mobilnosti, kako bi se održao kontinuitet projekta.

Kontrolna lista:

Korak 4 – Priprema i realizacija virtuelne mobilnosti

Virtuelna (online) komponenta predstavlja glavni element kombinovane mobilnosti i može se realizovati prije, tokom ili nakon fizičke mobilnosti, u skladu sa putanjom definisanom u Koraku 3. Za online mobilnost preporučuje se kombinovanje sinhronizovanih i nesinhronizovane aktivnosti, čime se obezbjeđuje fleksibilnost i veće angažovanje učenika.

Primjeri sinhornizovanih aktivnosti:

  • Ice-breaker i timske igre za izgradnju povjerenja među učenicima;
  • Virtuelna predavanja za uvod ili produbljivanje projektnih tema;
  • Grupne diskusije i debate sa nastavnicima ili eksternim stručnjacima;
  • Kolaborativni zadaci u mješovitim (međunarodnim) timovima;
  • Redovni check-in sastanci za praćenje napretka i podršku učenicima;
  • Razvoj prototipova;
  • Kreiranje zajedničkih prezentacija.

Na kraju svake onlajn sesije preporučuje se kratko sumiranje urađenog i definisanje zaduženja za naredne susrete. Takođe, korisno je redovno prikupljati povratne informacije učenika (opšti utisak, šta su naučili, šta poboljšati) radi unapređenja budućih sesija.

Primjeri nesinhornizovanih aktivnosti:

  • Gledanje snimljenih predavanja ili tutorijala, uključujući i video-materijale koje su pripremili učenici partnerskih škola;
  • Izvršavanje istraživačkih zadataka ili aktivnosti koje će biti podijeljene tokom onlajn sesija;
  • Priprema zadataka ili projektnih radova (npr. opis grada ili opštine u kojoj se škola nalazi, za dijeljenje sa partnerskim školama);
  • Korišćenje kolaborativnih digitalnih alata (zajednički dokumenti, digitalne table, aplikacije za upravljanje projektima).

Uloga nastavnika

U ovoj fazi, nastavnici iz različitih zemalja zajednički planiraju aktivnosti i, po potrebi, uvode radne sesije kroz predavanja i prezentacije. Najvažnija uloga nastavnika je da potpomognu interakciju među učenicima iz različitih zemalja, imajući u vidu da onlajn okruženje i jezička barijera mogu otežati saradnju.

Nastavnici treba da budu spremni da:

  • rješavaju tehničke probleme,
  • predlažu alternative kada se pojave poteškoće,
  • pružaju jasnu i konstruktivnu povratnu informaciju.

Na kraju aktivnosti, nastavnici sumiraju rezultate i vode evidenciju u odgovarajućim alatima, poput Dnevnika kombinovane mobilnosti ili drugih dogovorenih platformi.

Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta

Za prvu aktivnost, grupa za automatizaciju koristila je Miro tablu, gdje se svaki učenik predstavio upisivanjem imena i hobija/ključnih osobina.
Naredni sastanci se mogu zakazivati sljedeće sedmice ili mjeseca, prema preferencijama i potrebama škola; važno je održati koherentnost sa oflajn aktivnostima kako bi se dostigli ciljevi projekta. Na primjer, u projektu o transverzalnim vještinama, svaka zemlja je prezentovala svoj biznis plan.

Izazovi i savjeti

1.Saradnja učenika iz različitih zemalja – online saradnja može biti izazovna, jer je teže izgraditi povjerenje među učenicima koji se ne poznaju uživo. Preporučuje se korišćenje interaktivnih alata tokom onlajn sastanaka kako bi se podstakla komunikacija i razbila početna trema. Jedna grupa je, na primjer, koristila Kahoot kviz o MQTT i IoT sistemima kako bi provjerila napredak učenika i istovremeno stvorila dinamično, razigrano okruženje.

2.Internet i tehnički problem – nestabilna internet konekcija, slaba oprema ili neispravni mikrofon mogu otežati komunikaciju i usporiti rad. Preporučuje se obavezna provjera internet konekcije, mikrofona i drugih tehničkih podešavanja tokom nastavničkih sastanaka prije početka aktivnosti sa učenicima.

Kontrolna lista

Korak 5 – Priprema i realizacija fizičke mobilnosti

Prilikom pripreme fizičke mobilnosti, koja se može održati prije, tokom ili nakon onlajn aktivnosti, u zavisnosti od putanje definisane u Koraku 3, važno je slijediti sljedeće korake:

  • Škola domaćin dijeli Informaciju sa praktičnim informacijama (smještaj, opcije prevoza, lokalni kontakti) i registracioni formular;
  • Organizuje se pred-polazni onlajn sastanak sa svim učesnicima radi predstavljanja nacrta agende, pregleda Informacije i prikupljanja registracionih podataka;
  • Svaka partnerska škola preuzima logistiku (kupovina avionskih/autobusnih karata, rezervacija smještaja) u skladu sa budžetom projekta;
  • Po potrebi se priprema Erasmus+ dokumentacije (npr. Ugovor o mobilnosti, Ugovorza učenje, itd);
  • Nastavnici definišu agendu i prateće aktivnosti.

Tokom fizičke mobilnosti mogu se organizovati različite aktivnosti, kao što su:

  • Aktivnosti upoznavanja
  • Teorijska predavanja koja doprinose dubljem razumijevanju projektne teme
  • Praktične radionice usmjerene na završavanje ili proširenje online aktivnosti;
  • Prezentacije učenika sa rezultatima zajedničkog rada;
  • Posjete kompanijama i studijske posjete radi povezivanja učenja sa tržištem rada;
  • Praktične laboratorijske aktivnosti u školskim prostorima;
  • Kulturne posjete i grupne aktivnosti koje jačaju međusobne odnose učesnika.

Završni dan fizičke mobilnosti treba da bude posvećen sumiranju svih aktivnosti i rezultata. Radi formalnog priznavanja angažmana, postignuća i stečenih vještina, preporučuje se organizovanje ceremonije dodjele sertifikata. Ovaj događaj potvrđuje posvećenost učesnika i povećava vidljivost projekta.

Takođe, unaprijed pripremite obrazac za povratne informacije kako biste prikupili utiske učesnika, identifikovali šta je dobro funkcionisalo i prepoznali oblasti koje je moguće unaprijediti u budućim projektima.

Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta

Fizička mobilnost u Albaniji obuhvatila je akademske, kolaborativne i kulturne aktivnosti.

Prvog dana učenici su učestvovali u aktivnosti gdje su upoznali druge učenike temu ključnih kompetencija, koju su posebno istakli kao zanimljivu jer im je omogućila da na zabavan način saznaju zanimljive činjenice jedni o drugima. Nakon toga, grupe su završile i predstavile zajedničke projekte, pokazujući različite ideje i pristupe. Veče je bilo rezervisano za kulturnu noć, tokom koje su sve zemlje podijelile svoje tradicije i izvele tipične pjesme i plesove.

Drugog dana učenici su radili u mješovitim timovima na razvoju novih poslovnih ideja i izradi jednostavnih biznis planova koristeći pripremljeni šablon. Aktivnost je završena prezentacijama, čime su dodatno ojačane preduzetničke i transverzalne vještine. U nastavku je uslijedila kulturna posjeta centru Drača (Durrës), tokom koje su učenici obišli istorijske spomenike i znamenitosti.

Posljednjeg dana održane su završne prezentacije ishoda kombinovane mobilnosti u Europe House u Tirani, nakon čega je uslijedila ceremonija dodjele sertifikata. Program je zaključen kulturnom turom kroz centar Tirane, čime je kombinacija obrazovnih, praktičnih i kulturnih iskustava zaokružila cijeli događaj.

Kontrolna lista:

Korak 6 – Aktivnosti nakon mobilnosti

Projekat kombinovane mobilnosti ne završava se fizičkom razmjenom. Ključno je stečeno iskustvo prenijeti u učionicu kroz aktivnosti refleksije, gdje učenici mogu predstaviti realizovane aktivnosti i podijeliti utiske o svom iskustvu učenja sa vršnjacima. U ovoj fazi treba i formalno priznati mobilnost unutar školskog sistema, npr. kroz dodjelu ocjena, van-nastavnih priznanja ili digitalnih znački/mikro-kredita koji potvrđuju nove kompetencije učenika. Istovremeno, nastavnici koji su učestvovali mogu održati sastanak radi evaluacije snaga i slabosti projekta — kako na lokalnom nivou (među nastavnicima iste škole), tako i na međunarodnom nivou sa kolegama iz partnerskih škola. Rezultati i zaključci ovih aktivnosti mogu poslužiti kao inspiracija za nove ideje i buduće projekte.

Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta

U Italiji, učenici po završetku mobilnosti dobili su ocjene za predmet “Automatski sistemi” i njihovo učešće je zabilježeno u CV-ju i na UNICA platformi koja je relevantna za završni ispit.

Konačno, analiza upitnika i sprovođenje interne samo-evaluacije pružaju osnovu za buduće inicijative, kao što su: razvijanje novih aktivnosti sa istim školama, širenje saradnje na nove partnere ili istraživanje različitih tematskih oblasti.

Kontrolna lista:

  • ZAKLJUČAK

Pilot iskustva realizovana u okviru DC-VET WB projekta jasno pokazuju kako kombinovana mobilnost može obogatiti rad srednjih stručnih škola, integrišući učenje u učionici sa digitalnim alatima i međunarodnom saradnjom.

Jedna od glavnih prednosti formata kombinovane mobilnosti je fleksibilnost: projekti se mogu prilagoditi različitim sektorima, školskim prioritetima i rasporedima. Iz iskustava učesnika vidi se da samo nekoliko sati provedenih zajedno uživo može imati jednaku vrijednost kao više online sesija, što naglašava značaj efikasnog kombinovanja obje dimenzije.

Nastavnici se slažu da projekti kombinovane mobilnosti imaju dubok uticaj na učenje i razvoj učenika. Jedan nastavnik je istakao: „Inspirativno je sarađivati sa ljudima iz različitih kulturnih i obrazovnih sredina, vidjeti kako različite perspektive mogu zajedno rješavati probleme, dijeliti znanje i stvarati nove ideje.“

Iz perspektive učenika, mobilnosti su opisane kao vrijedne, inspirišuće i zabavne: unaprijedile su kompetencije, podstakle interkulturalnu razmjenu i stvorile trajna sjećanja. Jedan učenik je zapisao: „Ohrabriću druge da učestvuju u sličnim projektima ako dobiju priliku, jer je ovo bilo dobro iskustvo i mnogo sam naučio/la (…). Sigurno bih ponovo učestvovao/la.“

Ovi rezultati potvrđuju da kombinovana mobilnost nije samo odgovor na izazove prethodnih godina, već predstavlja održiv i inovativan pristup internacionalizaciji. Kombinovanjem digitalnih i fizičkih aktivnosti, škole mogu povećati inkluzivnost i proširiti međunarodne prilike i kompetencije na širi krug učenika i nastavnika.

Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta

Ako želite da koristite šablon iz  DC-VET WB projekta, možete ga preuzeti ovdje: Blended Mobility Journal_Template

Takođe, ovdje možete vidjeti sve korake i aktivnosti koje su realizovale tri pilot grupe:

  1. Grupa 1. Dnevnik kombinovane mobilnosti- Energetska efikasnost
  2. Grupa 2. Dnevnik kombinovane mobilnosti- Transverzalne vještine
  3. Grupa 3. Dnevnik kombinovane mobilnosti- Arduino
  • UVOD I KONTEKST

  • PRAKTIČNI KORACI ZA PLANIRANJE I SPROVOĐENJE PROJEKTA KOMBINOVANE MOBILNOSTI

  • ZAKLJUČAK

  • UVOD I KONTEKST

U savremenoj eri obrazovanja, učenici i nastavnici su globalno povezaniji nego ikad ranije, zbog čega internacionalizacija predstavlja ključni pokretač u srednjem stručnom obrazovanju (SSO).

Nakon krize izazvane COVID-19 virusom, Evropska komisija je promovisala virtuelnu mobilnost, a 2021. godine je zvanično uvela koncept kombinovane mobilnosti u nove Erasmus+ smjernice, definišući je kao: “Svaki studijski period ili stručna praksa u inostranstvu, bez obzira na trajanje, može se realizovati kao kombinovana mobilnost. Kombinovana mobilnost je spoj fizičke mobilnosti sa virtuelnom komponentom koja olakšava kolaborativnu onlajn razmjenu učenja i timski rad.”

U tom kontekstu, jedan od glavnih ciljeva Erasmus+ projekta “Jačanje kapaciteta u oblasti stručnog obrazovanja i osposobljavanja” (engl. Capacity Building in the field of Vocational Education and Training – DC-VET WB) jeste jačanje strategija internacionalizacije SSO škola širom Zapadnog Balkana.

Da bi se to postiglo, ovaj projekat izgradnje kapaciteta, koji okuplja sedam partnerskih organizacija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Finske, Italije, Kosova, Španije i Crne Gore, razvio je e-learning kurs o internacionalizaciji za osoblje srednjih stručnih škola, koji je takođe testiran među školama u regionu.

Paralelno, partneri na DC-VET WB projektu identifikovali su sedam srednjih stručnih škola koje su učestvovale u testiranju organizacije tri kombinovane mobilnosti, fokusirane na relevantne i zajedničke teme:

  1. IT i automatizacija,
  2. Zelene energije,
  3. Transverzalne vještine.

Eksperimentalne mobilnosti realizovane su od novembra 2024. do maja 2025. godine, uključujući petodnevnu fizičku mobilnost u Albaniji (15–19. septembar 2025), tokom koje su po dva učenika i jedna prateća osoba iz svake zemlje finalizovali svoj kombinovani projekat.

Ovo Uputstvo obuhvata iskustva iz tri tematske oblasti, nudeći konkretne uvide i praktične preporuke, s ciljem da inspirišu i podrže druge SSO škole u razvoju i sprovođenju sopstvenih inicijativa kombinovane mobilnosti u budućnosti.

  • PRAKTIČNI KORACI ZA PLANIRANJE I SPROVOĐENJE PROJEKTA KOMBINOVANE MOBILNOSTI

Korak 1 – Analiza konteksta i definisanje tematskih oblasti

Prvi korak u postavljanju projekata kombinovane mobilnosti jeste definisanje tematske/ih oblasti koje su relevantne za obrazovni profil vaše škole i dobro se uklapaju u nastavne planove i programe.

Kada je tematska oblast definisana, naredni korak je pronalaženje najprikladnije škole/a koje dijele isto ili slično interesovanje za tu oblast i identifikovanje vodećeg/nastavnika/ce. Da biste podijelili svoju ideju sa drugim nastavnicima, predlažemo:
a) da kreirate onlajn folder sa dokumentima u kojem ćete opisati tematsku oblast na koju želite da se fokusirate i svoju projektnu ideju;

  1. b) da organizujete bilateralne sastanke sa vodećim nastavnikom druge škole/škola kako biste razmotrili njihovo viđenje teme i usaglasili okvir vašeg projekta u pogledu tematskih oblasti, problema koje treba rješavati i ciljeva.

U ovom koraku ključno je biti otvoren za perspektive drugih škola; vaša projektna ideja treba da bude fokusirana, ali dovoljno fleksibilna da obuhvati potrebe drugih organizacija. To je presudno kako bi se obezbijedila posvećenost svih uključenih strana.

U projektu DC-VET WB, škole su razmatrale moguće teme za zajednički rad i identifikovale tri zajedničke tematske oblasti: elektronika, održiva energija, automatizacija, IT i transverzalne vještine/ključne kompetencije. Projekti kombinovane mobilnosti mogu se primijeniti na sva područja učenja, u skladu sa različitim sektorima i prioritetima, kao što su zdravstvo i socijalna zaštita, poljoprivreda i prehrambena tehnologija, turizam i ugostiteljstvo, građevinarstvo, mediji i komunikacije, dizajn i moda, ili preduzetništvo i digitalizacija.

Primjer dobre prakse iz DC-VET WB projekta

Tematske oblasti koje je definisala svaka grupa škola uključenih u DC-VET.

Tematska oblast Uključene zemlje
  • Električne građevinske i industrijske instalacije sa fokusom na obnovljive izvore energije
  • IES Pedro de Tolosa, Španija;
  • JU Srednjoškolski centar Hadžići, Bosna I Hercegovina
  • Transverzalne vještine / ključne kompetencije
  • SHML “7 Septembar” Kosovo,
  • JU Srednja ekonomska škola “Mirko Vešović” Crne Gora,
  • Luovi srednji stručni koledž, Finska
  • Automatizacija / IT
  • Tehnički institut “G. Marconi” Italija,
  • Shkolla Profesionale Teknike Korçë Albanija


Kontrolna lista

Korak 2 – Ko-dizajn kombinovane putanje učenja

U skladu sa definisanim ciljevima i očekivanim ishodima, škole partneri dizajniraju konkretne aktivnosti koje će se sprovoditi uživo (u školi ili drugom lokalnom okruženju) i online (sa partnerskim školama), u koherentnoj putanji za uključene učenike. Radi efikasne koordinacije procesa, preporučuje se organizovanje jednog ili više sastanaka nastavnika uključenih u projekat, tokom kojih će se:

  • Definisati projektni ciljevi u konkretne aktivnosti – kako za aktivnosti online i uživo, uz kratki opis svake aktivnosti;
  • Definisati uloge i odgovornosti unutar svake škole za različite aktivnosti, razmene kontakti i utvrde komunikacioni protokoli;
  • Usaglasiti vremenski okvir i zajednički termini za onlajn sesije i fizičke aktivnosti.

Prilikom planiranja, važno je pažljivo odabrati kada i kako kombinovati dvije komponente projekta kombinovane mobilnosti: onlajn i uživo. Za projekat sa jednom fizičkom mobilnošću moguća su tri glavna rasporeda:

  1. Fizička mobilnost na početku projekta – projekat započinje fizičkim susretom, nakon čega se rad nastavlja putem onlajn sastanaka.
  2. Fizička mobilnost u sredini projekta – onlajn sesije se organizuju prije i nakon fizičkog susreta. Ovaj raspored omogućava učenicima pripremu kroz preliminarne aktivnosti, jačanje saradnje tokom mobilnosti i finalizaciju rada kroz završne onlajn sesije.
  3. Fizička mobilnost na kraju projekta – onlajn aktivnosti prethode fizičkom susretu, omogućavajući učenicima više vremena za pripremu i izgradnju međusobnih odnosa. Završna fizička mobilnost služi za predstavljanje rezultata, izvlačenje zaključaka i finalizaciju aktivnosti.
Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta

Prema iskustvima iz tri pilot kombinovane mobilnosti, prosječan broj onlajn aktivnosti iznosio je četiri sastanka ukupno. Važno je napomenuti da ne postoji fiksni minimum ili maksimum onlajn sastanaka sa učenicima — njihova učestalost zavisi od potreba nastavnika i specifičnosti projekta.

U grupi koja je radila na transverzalnim vještinama, škole su se dogovorile o seriji onlajn sesija sa različitim facilitatorima, organizovanih prema sljedećoj strukturi:

  1. Prezentacije zemalja i škola – pripremili učenici (10–15 minuta po prezentaciji) + gostujuća prezentacija o značaju digitalnih vještina (30 minuta);
  2. Info sesija o pripremi zajedničkog biznis plana – sa prezentacijom i šablonom koji je podijelio predstavnik Ekonomske škole iz Crne Gore;
  3. Brainstorming sesija – učenici zajednički rade na biznis planu i pripremaju prezentaciju;
  4. Završna prezentacija biznis planova – učenici prezentuju finalne radove.

Izazovi i savjeti:

  1. Raspored časova: usklađivanje rasporeda među školama može biti izazovno. Zbog toga se pomenuta grupa u realizaciji sastala tri puta umjesto četiri. Preporučuje se dogovor o terminima od samog početka, uz korišćenje alata poput Doodle-a. Potrebna je i fleksibilnost, jer školski kalendari mogu uključivati sedmice prakse ili druge nepredviđene aktivnosti koje zahtijevaju revidiranje rasporeda.
  2. Upitnik prije aktivnosti: može se pripremiti i podijeliti učenicima u ovoj fazi radi provjere očekivanja. (Primjer: Google form koji je koristila grupa Automatizacija/IT.)

Kontrolna lista:

Korak 3 – Praktični aspekti prije početka

Sada, kada je okvir projekta kombinovane mobilnosti definisan, vrijeme je da se razmotre praktični aspekti, poput odabira odjeljenja i broja učenika koji će učestvovati u aktivnostima. Broj učesnika može varirati u zavisnosti od obima planiranih aktivnosti i raspoloživih resursa za mobilnost. U nekim slučajevima, projekti mogu uključivati čitava odjeljenja ili delegacije učenika.

U ovoj fazi važno je razmotriti i druge faktore: na primjer, ukoliko se fizička mobilnost odvija u narednoj školskoj godini, u aktivnosti ne bi trebalo uključivati učenike završnih razreda.

Komunikacione kanale i alate treba jasno definisati. Najčešće se koriste redovni mejlovi i zajednički Google Drive folderi, ali se mogu primijeniti i drugi alati u skladu sa preferencijama škola. Platforma eTwinning, sada objedinjena u European School Education Platform, ostaje vrijedan resurs za strukturiranje kombinovanih projekata. Ključno je i definisati onlajn platformu za sastanke (npr. Zoom, Google Meet, Teams).

Takođe, potrebno je utvrditi vrstu materijala i opreme potrebne za aktivnosti, kao i da li ona mora biti dostupna u svim školama radi uspješne realizacije. Što je projekat fokusiraniji na tehnološke ili STEM oblasti, veća je vjerovatnoća da će biti potrebna dodatna oprema.

Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta 

Za svaki projekat kombinovane mobilnosti kreiran je poseban Google Drive folder za čuvanje radnog materijala, uključujući prezentacije i fotografije.

Dnevnik kombinovane mobilnosti (Blended Mobility Journal) je dokument koji omogućava školama praćenje napretka projekta. U njemu se upisuju: naziv aktivnosti, status aktivnosti (urađeno, u toku, nije urađeno), informacija da li je aktivnost onlajn ili oflajn, opis aktivnosti i povezan link ili fotografija.

Dnevnik je podijeljen u četiri dijela:

  1. Planiranje
  2. Onlajn saradnja
  3. Fizička mobilnost
  4. Evaluacija

(Šablon je dostupan na kraju smjernica.)

Jedna grupa je takođe kreirala Google Classroom prostor radi bolje koordinacije učenika i nastavnika.

Što se tiče materijala i opreme, grupe koje su radile na IT/automatizaciji i zelenoj energiji koristile su: bicikl, laptope, solarne panele, kablove, dinamo, Arduino R4 WiFi ploču i DHT11 senzor.

Izazovi i savjeti:  

  1. Oprema: može se desiti da određeni materijali nijesu dostupni u školama. U grupi Obnovljiva energija zajednička aktivnost nije bila izvodljiva zbog nedostatka fotonaponskih panela u bosanskim školama. Izazov je riješen dogovorom da se sprovode komplementarne aktivnosti u okviru zajedničke teme „Zelene energije u SSO školama“:
  • izrada fotonaponskog solarnog panela u španskoj školi;
  • izgradnja biciklističkih generatora u bosanskoj školi;
  • sprovođenje istraživanja solarnih potencijala na krovovima bosanske škole.
  1. Jezička barijera: Preporučuje se minimalni nivo engleskog B1 za učenike i nastavnike učesnike, radi nesmetane komunikacije i aktivnog učešća u onlajn i fizičkim aktivnostima. Ukoliko to nije moguće, nastavnik ili kolega sa dobrim nivoom engleskog treba da pruža podršku prevodom na maternji jezik.
  2. Promjena osoblja: Može se desiti da vodeći nastavnik ne može pratiti projekat tokom čitavog perioda zbog radnog opterećenja ili drugih obaveza. U takvim situacijama preporučuje se imenovanje drugog nastavnika sa više raspoloživog vremena i obezbjeđivanje svih potrebnih informacija, uključujući pristup Dnevniku kombinovane mobilnosti, kako bi se održao kontinuitet projekta.

Kontrolna lista:

Korak 4 – Priprema i realizacija virtuelne mobilnosti

Virtuelna (online) komponenta predstavlja glavni element kombinovane mobilnosti i može se realizovati prije, tokom ili nakon fizičke mobilnosti, u skladu sa putanjom definisanom u Koraku 3. Za online mobilnost preporučuje se kombinovanje sinhronizovanih i nesinhronizovane aktivnosti, čime se obezbjeđuje fleksibilnost i veće angažovanje učenika.

Primjeri sinhornizovanih aktivnosti:

  • Ice-breaker i timske igre za izgradnju povjerenja među učenicima;
  • Virtuelna predavanja za uvod ili produbljivanje projektnih tema;
  • Grupne diskusije i debate sa nastavnicima ili eksternim stručnjacima;
  • Kolaborativni zadaci u mješovitim (međunarodnim) timovima;
  • Redovni check-in sastanci za praćenje napretka i podršku učenicima;
  • Razvoj prototipova;
  • Kreiranje zajedničkih prezentacija.

Na kraju svake onlajn sesije preporučuje se kratko sumiranje urađenog i definisanje zaduženja za naredne susrete. Takođe, korisno je redovno prikupljati povratne informacije učenika (opšti utisak, šta su naučili, šta poboljšati) radi unapređenja budućih sesija.

Primjeri nesinhornizovanih aktivnosti:

  • Gledanje snimljenih predavanja ili tutorijala, uključujući i video-materijale koje su pripremili učenici partnerskih škola;
  • Izvršavanje istraživačkih zadataka ili aktivnosti koje će biti podijeljene tokom onlajn sesija;
  • Priprema zadataka ili projektnih radova (npr. opis grada ili opštine u kojoj se škola nalazi, za dijeljenje sa partnerskim školama);
  • Korišćenje kolaborativnih digitalnih alata (zajednički dokumenti, digitalne table, aplikacije za upravljanje projektima).

Uloga nastavnika

U ovoj fazi, nastavnici iz različitih zemalja zajednički planiraju aktivnosti i, po potrebi, uvode radne sesije kroz predavanja i prezentacije. Najvažnija uloga nastavnika je da potpomognu interakciju među učenicima iz različitih zemalja, imajući u vidu da onlajn okruženje i jezička barijera mogu otežati saradnju.

Nastavnici treba da budu spremni da:

  • rješavaju tehničke probleme,
  • predlažu alternative kada se pojave poteškoće,
  • pružaju jasnu i konstruktivnu povratnu informaciju.

Na kraju aktivnosti, nastavnici sumiraju rezultate i vode evidenciju u odgovarajućim alatima, poput Dnevnika kombinovane mobilnosti ili drugih dogovorenih platformi.

Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta

Za prvu aktivnost, grupa za automatizaciju koristila je Miro tablu, gdje se svaki učenik predstavio upisivanjem imena i hobija/ključnih osobina.
Naredni sastanci se mogu zakazivati sljedeće sedmice ili mjeseca, prema preferencijama i potrebama škola; važno je održati koherentnost sa oflajn aktivnostima kako bi se dostigli ciljevi projekta. Na primjer, u projektu o transverzalnim vještinama, svaka zemlja je prezentovala svoj biznis plan.

Izazovi i savjeti

1.Saradnja učenika iz različitih zemalja – online saradnja može biti izazovna, jer je teže izgraditi povjerenje među učenicima koji se ne poznaju uživo. Preporučuje se korišćenje interaktivnih alata tokom onlajn sastanaka kako bi se podstakla komunikacija i razbila početna trema. Jedna grupa je, na primjer, koristila Kahoot kviz o MQTT i IoT sistemima kako bi provjerila napredak učenika i istovremeno stvorila dinamično, razigrano okruženje.

2.Internet i tehnički problem – nestabilna internet konekcija, slaba oprema ili neispravni mikrofon mogu otežati komunikaciju i usporiti rad. Preporučuje se obavezna provjera internet konekcije, mikrofona i drugih tehničkih podešavanja tokom nastavničkih sastanaka prije početka aktivnosti sa učenicima.

Kontrolna lista

Korak 5 – Priprema i realizacija fizičke mobilnosti

Prilikom pripreme fizičke mobilnosti, koja se može održati prije, tokom ili nakon onlajn aktivnosti, u zavisnosti od putanje definisane u Koraku 3, važno je slijediti sljedeće korake:

  • Škola domaćin dijeli Informaciju sa praktičnim informacijama (smještaj, opcije prevoza, lokalni kontakti) i registracioni formular;
  • Organizuje se pred-polazni onlajn sastanak sa svim učesnicima radi predstavljanja nacrta agende, pregleda Informacije i prikupljanja registracionih podataka;
  • Svaka partnerska škola preuzima logistiku (kupovina avionskih/autobusnih karata, rezervacija smještaja) u skladu sa budžetom projekta;
  • Po potrebi se priprema Erasmus+ dokumentacije (npr. Ugovor o mobilnosti, Ugovorza učenje, itd);
  • Nastavnici definišu agendu i prateće aktivnosti.

Tokom fizičke mobilnosti mogu se organizovati različite aktivnosti, kao što su:

  • Aktivnosti upoznavanja
  • Teorijska predavanja koja doprinose dubljem razumijevanju projektne teme
  • Praktične radionice usmjerene na završavanje ili proširenje online aktivnosti;
  • Prezentacije učenika sa rezultatima zajedničkog rada;
  • Posjete kompanijama i studijske posjete radi povezivanja učenja sa tržištem rada;
  • Praktične laboratorijske aktivnosti u školskim prostorima;
  • Kulturne posjete i grupne aktivnosti koje jačaju međusobne odnose učesnika.

Završni dan fizičke mobilnosti treba da bude posvećen sumiranju svih aktivnosti i rezultata. Radi formalnog priznavanja angažmana, postignuća i stečenih vještina, preporučuje se organizovanje ceremonije dodjele sertifikata. Ovaj događaj potvrđuje posvećenost učesnika i povećava vidljivost projekta.

Takođe, unaprijed pripremite obrazac za povratne informacije kako biste prikupili utiske učesnika, identifikovali šta je dobro funkcionisalo i prepoznali oblasti koje je moguće unaprijediti u budućim projektima.

Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta

Fizička mobilnost u Albaniji obuhvatila je akademske, kolaborativne i kulturne aktivnosti.

Prvog dana učenici su učestvovali u aktivnosti gdje su upoznali druge učenike temu ključnih kompetencija, koju su posebno istakli kao zanimljivu jer im je omogućila da na zabavan način saznaju zanimljive činjenice jedni o drugima. Nakon toga, grupe su završile i predstavile zajedničke projekte, pokazujući različite ideje i pristupe. Veče je bilo rezervisano za kulturnu noć, tokom koje su sve zemlje podijelile svoje tradicije i izvele tipične pjesme i plesove.

Drugog dana učenici su radili u mješovitim timovima na razvoju novih poslovnih ideja i izradi jednostavnih biznis planova koristeći pripremljeni šablon. Aktivnost je završena prezentacijama, čime su dodatno ojačane preduzetničke i transverzalne vještine. U nastavku je uslijedila kulturna posjeta centru Drača (Durrës), tokom koje su učenici obišli istorijske spomenike i znamenitosti.

Posljednjeg dana održane su završne prezentacije ishoda kombinovane mobilnosti u Europe House u Tirani, nakon čega je uslijedila ceremonija dodjele sertifikata. Program je zaključen kulturnom turom kroz centar Tirane, čime je kombinacija obrazovnih, praktičnih i kulturnih iskustava zaokružila cijeli događaj.

Kontrolna lista:

Korak 6 – Aktivnosti nakon mobilnosti

Projekat kombinovane mobilnosti ne završava se fizičkom razmjenom. Ključno je stečeno iskustvo prenijeti u učionicu kroz aktivnosti refleksije, gdje učenici mogu predstaviti realizovane aktivnosti i podijeliti utiske o svom iskustvu učenja sa vršnjacima. U ovoj fazi treba i formalno priznati mobilnost unutar školskog sistema, npr. kroz dodjelu ocjena, van-nastavnih priznanja ili digitalnih znački/mikro-kredita koji potvrđuju nove kompetencije učenika. Istovremeno, nastavnici koji su učestvovali mogu održati sastanak radi evaluacije snaga i slabosti projekta — kako na lokalnom nivou (među nastavnicima iste škole), tako i na međunarodnom nivou sa kolegama iz partnerskih škola. Rezultati i zaključci ovih aktivnosti mogu poslužiti kao inspiracija za nove ideje i buduće projekte.

Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta

U Italiji, učenici po završetku mobilnosti dobili su ocjene za predmet “Automatski sistemi” i njihovo učešće je zabilježeno u CV-ju i na UNICA platformi koja je relevantna za završni ispit.

Konačno, analiza upitnika i sprovođenje interne samo-evaluacije pružaju osnovu za buduće inicijative, kao što su: razvijanje novih aktivnosti sa istim školama, širenje saradnje na nove partnere ili istraživanje različitih tematskih oblasti.

Kontrolna lista:

  • ZAKLJUČAK

Pilot iskustva realizovana u okviru DC-VET WB projekta jasno pokazuju kako kombinovana mobilnost može obogatiti rad srednjih stručnih škola, integrišući učenje u učionici sa digitalnim alatima i međunarodnom saradnjom.

Jedna od glavnih prednosti formata kombinovane mobilnosti je fleksibilnost: projekti se mogu prilagoditi različitim sektorima, školskim prioritetima i rasporedima. Iz iskustava učesnika vidi se da samo nekoliko sati provedenih zajedno uživo može imati jednaku vrijednost kao više online sesija, što naglašava značaj efikasnog kombinovanja obje dimenzije.

Nastavnici se slažu da projekti kombinovane mobilnosti imaju dubok uticaj na učenje i razvoj učenika. Jedan nastavnik je istakao: „Inspirativno je sarađivati sa ljudima iz različitih kulturnih i obrazovnih sredina, vidjeti kako različite perspektive mogu zajedno rješavati probleme, dijeliti znanje i stvarati nove ideje.“

Iz perspektive učenika, mobilnosti su opisane kao vrijedne, inspirišuće i zabavne: unaprijedile su kompetencije, podstakle interkulturalnu razmjenu i stvorile trajna sjećanja. Jedan učenik je zapisao: „Ohrabriću druge da učestvuju u sličnim projektima ako dobiju priliku, jer je ovo bilo dobro iskustvo i mnogo sam naučio/la (…). Sigurno bih ponovo učestvovao/la.“

Ovi rezultati potvrđuju da kombinovana mobilnost nije samo odgovor na izazove prethodnih godina, već predstavlja održiv i inovativan pristup internacionalizaciji. Kombinovanjem digitalnih i fizičkih aktivnosti, škole mogu povećati inkluzivnost i proširiti međunarodne prilike i kompetencije na širi krug učenika i nastavnika.

Primjer dobre prakse iz DC-VET projekta

Ako želite da koristite šablon iz  DC-VET WB projekta, možete ga preuzeti ovdje: Blended Mobility Journal_Template

Takođe, ovdje možete vidjeti sve korake i aktivnosti koje su realizovale tri pilot grupe:

  1. Grupa 1. Dnevnik kombinovane mobilnosti- Energetska efikasnost
  2. Grupa 2. Dnevnik kombinovane mobilnosti- Transverzalne vještine
  3. Grupa 3. Dnevnik kombinovane mobilnosti- Arduino

Project n. 101092450 — DC-VET WB

The European Commission’s support for the production of this publication does not constitute an endorsement of the contents, which reflect the views only of the authors, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Project n. 101092450 — DC-VET WB

The European Commission’s support for the production of this publication does not constitute an endorsement of the contents, which reflect the views only of the authors, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Project n. 101092450 — DC-VET WB

The European Commission’s support for the production of this publication does not constitute an endorsement of the contents, which reflect the views only of the authors, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Page load link
Torna in cima